Razgovor sa Naserom Idrizagićem, predsjednikom Obrtničke komore Kantona Sarajevo

Naser Idrizagić je vlasnik brijačkog salona na Baščaršiji, ali i predsjednik Obrtničke komore Kantona Sarajevo. Za Svijet zanata govori o perspektivama zanatskih zanimanja, programima podrške mladim zanatlijama, ulozi obrtničke komore, ali i najaktuelnijoj temi – ekonomskim posljedicama epidemije izazvane corona virusom.

Kakav je interes za zanate?

Moram vam reći da je upravo najveći problem smanjenje interesovanja za stare, tradicionalne zanate, i općenito za obrtništvo. Mladi se više opredjeljuju za trgovinu, koja je u biti kompatibilna sa zanatstvom, međutim nisu to ručno rađeni zanatski proizvodi, nego proizvodi koji se preprodaju. Sve je to naravno dozvoljeno, međutim pravih majstora je sve manje, iako su stare zanatlije spremne da prenesu znanja na mlade.

Inicijativa ipak ne nedostaje. Upravo je Obrtnička komora KS uključena u jedan dobar program.

Zadnjih godina imamo pozitivne pomake, iako još uvijek nedostaje sistemski pristup. Imamo projekat preko Ministarstva privrede KS i Ministarstva obrazovanja KS za prezentaciju starih zanata po osnovnim školama. U fokusu su učenici devetih razreda, gdje mi dovodimo 5-6 majstora i na licu mjesta pričaju djeci o bitnosti zanata, i što je vrlo bitno – da se može živjeti od zanata. Animiramo učenike da uče zanatstvo. To su možda mali procenti, ali je ipak pomak, naročito za tradicionalne zanate, kao što su kazandžijski, limarski, krojački, obućarski. I sa ekspanzijom turizma u Sarajevu ima prostora za razvoj zanata. Naročito kazandžijski i umjetnički zanati opstaju.

Šta bi trebalo učiniti da mladi ostaju u zemlji i da svoja zanatska zanimanja i vještine valorizuju ovdje?

Upravo u posljednjih 5-6 godina kroz projekte sa kantonalnog i općinskog nivoa omogućava se mladima, ali i starijima koji se odlučuju za prekvalifikaciju, da po vlo povoljnim uslovima dobiju općinski poslovni prostori. Ukoliko pripadate niskoakumulativnom, deficitarnom zanatu, kakvi su recimo kazandžijski, limarski, brijački, u svakoj općini u kantonu imate mogućnost dobijanja poslovnog prostora po povoljnim uslovima. Naročito u općini Stari Grad, gdje ima najviše starih tradicionalnih zanata. S druge strane, postoje projekti zapošljavanja mladih i kompenzacije plate i doprinosa. Čak postoji i mentorski program, obuka uz rad sa majstorom. Tako da mladi ljudi imaju mogućnost da za šest mjeseci nauče zanat, obuče se, pa i da ostanu sa majstorom da rade. Vremenom, naravno, mogu i da se osamostale, da otvore svoju radnju, što je u konačnici i cilj. Do duše, zanatstvo traži i disciplinu. Ima mladih ljudi koji se i zalete, otvore svoju radnju, ali ne mogu finansijski da održe rad. Onda se ulazi u problem rada na crno, protiv čega se mi kao komora borimo.

Govorimo o starim, tradicionalnim zanatima, ali tu su i CNC operateri, zidari, vodoinstalateri, električari…

E to je pravo pitanje! CNC operateri, keramičari, tesari, moleri, električari, plinski instalateri – ogromna je potražnja za ovim zanimanjima! Evo upotrijebiću rečenicu koju upravo na radionicama sa učenicima izgovara jedan naš obrtnik koji se bavi plinskim instalacijama: Meni trebaju tri radnika, tri mlada čovjeka koja će naučiti posao, i ne trebaju mi sutra, ni danas, nego juče! Znači, tolika je potražnja, ima posla, i što je najbitnije, vrlo dobro je plaćen posao. Ali eto, ljudi odlaze u inostranstvo, ne zato što nema posla, nego zbog nesigurnosti i neuređenosti sistema i društva. I kod nas funckioniše kad država i vlast zaštite i poslodavca i radnika. Moram reći da saradnja sa inspekcijama može biti plodonosna jer su visoke kazne za rad na crno. S druge strane, tim poslodavcima koji drže radnike na crno je kasnije problem i da nađu majstora, neće niko da radi kad zna da mora da radi preko satnice, bez slobodnog dana, godišnjeg odmora. Vi morate ispoštovati radnika, ako radi duže i više, vi mu to morate platiti, nadokanaditi, pa i nagraditi ga.

U jeku smo epidemije corona virusa. Već se govori o ekonomskim posljedicama.

Vjerujte da mene ljudi već zovu i kažu da će od 1.aprila ili 1. maja morati otpustiti 2-3 čovjeka. To izgleda kao mali broj, ali to su radnje sa 5-6 zaposlenih, i to vam dođe kao da firma koja ima 1000 zaposlenih u jednom danu otpusti 300 radnika! Radićemo dakle na tome da se radnici zadrže, da nema otpuštanja zbog krize izazvane epidemijom. I da se tu uključi kanton, da za recimo bar jednu godinu uplati doprinose radnicima kako bi poslodavci mogli isplatiti platu i izdržati teret. Od najnižih nivoa vlasti – općina, preko kantona, federacije do države, pa potom preko obrtničke komore i drugih udruženja, mi ćemo svi morati prionuti i raditi zajednički. Mi u ovoj situaciji ne smijemo biti sebični, moramo biti jedinstveni. Kod nas je uvijek problem politička situacija, ali evo ova epidemija je pokazatelj šta znači politika – politika je uvijek igra i borba za možda nekim i trivijalnim stvarima, a kad stvarni problem i muka dođu svi su jedinstveni na svim nivoima, nema više partija i politike.

Kako će se zanatlije nositi sa ovim problemima?

Upravo ćemo ovih dana preko federalne obrtničke komore da se obratimo vlastima, kao i Privredna komora i Udruženje poslodavaca, jer će se morati kompenzirati. Vjerujte da mi već osjećamo posljedice i sa ovako smanjenim intenzitetom rada. Nažalost, prognoze su vrlo pesimistične. Najbitnije je naravno zdravlje, zdravlje svih obrtnika i njihovih porodica, i naravno svih građana, ali mislim da bi jednom akcijom vlasti i obrtničkih i privrednih komora trebalo da se kompenziramo kroz smanjenje ili odlaganje plaćanja obaveza, da se prolongira izmirenje kreditnih obaveza prema bankama. Prema našim saznanjima, više od 90% obrtnika je zaduženo po raznim osnovama. Ljudi će doći u jako tešku situaciju, da ni krivi ni dužni moraju zatvoriti obrt. Vjerujte da će Baščaršija najviše osjetiti negativne posljedice, jer je više od 80% obrtnika vezano za turizam. Taj turizam traje 3-4 mjeseca, možda se tu i akumuliraju određena sredstva, ali godina je duga. Ako mi sad izgubimo i ta 3-4 mjeseca, to će biti jako teška situacija. Evo Općina Stari Grad je izdvojila 500.000 KM za pomoć penzionerima i socijalnim slučajevima, ali ide i pomoć obrtnicima koji su u općinskim prostorima. Načelnik je rekao da će im kirija biti za 50% umanjena. Eto, to je prva mjera, vrlo pozitivna. Nadam se da će i drugi nivoi vlasti slijediti ovaj primjer.

Auror teksta: Darko Udovičić

Foto: Darko Udovičić

(prenošenje sadržaja je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i autora)